CroEcon

Zadnjih nekoliko godina (nova) digitalna ekonomija u središtu je policy i istraživačke pozornosti. Robotika, automatizacija proizvodnih procesa, obrada podataka (big data, AI), nove mrežne platforme i sl. među glavnim su temama akdemskih analiza, formalnih i neformalnih rasprava u policy institucijama, policy dokumenata, konferencija središnjih banaka te poslovnih krugova. Intenzitet digitalne transformacije ali i relevantnost teme vidljiva je u mnogim nedavno (osobito nakon 2012. godine) objavljenim znanstvenim radovima, policy analizama te praktičnim policy implementacijama. [Opširnije]

U posljednje vrijeme ekonomisti u međusobno neovisnim postovima i izjavama sve češće predviđaju novu recesiju. Hamilton i Chin analiziraju krivulju prinosa i Economic Policy Uncertainty Index (EPUI), te zaključuju da je recesija izgledna u 2019. Brad De Long također smatra da je recesija izvjesna, a moguće uzroke vidi u bijegu u sigurnu imovinu zbog nestabilnosti na tržištima kapitala. Larry Summers tvrdi da je recesija do 2020. [Opširnije]

U jednom od prijašnjih postova analizirao sam dinamiku zaposlenosti u RH. Rezultati analize su bili prezentirani na CroEcon aplikaciji. S obzirom da su podaci o zaposlenima javno dostupni na stranicama HZMO-a, odlučio sam prikupiti podatke o zaposlenima na mjesečnoj razini za razdoblje 2014-2018 na razini županija i gradova/općina. Na stranicama HZMO-a nisu dostupni podaci za ranije razdoblje. Podaci omogućuju i raščlanjivanje podataka s obzirom na tip osiguranja (postoji 7 tipova osiguranja) i spol. [Opširnije]

U ovom osvrtu ćemo pogledati koje djelatnosti i sektori u Hrvatskoj isplaćuju najveće plaće. Tradicionalno djelatnosti Informacija i komunikacija (J), Opskrbe energijom(D), Rudarstva i vađenja (B), Financije (K) i Javna uprava (O) isplaćuju najviše prosječne place. Teško je izdvojiti “najbolju” djelatnost jer se plaće kreću ciklički i ovise o nizu različitih faktora, kako globalnim i europskim kretanjima u gospodarstvu i tehnologiji,tako i o domaćem tržištu rada, migracijskim trendovima i političkim prilikama. [Opširnije]

Izdatci za istraživanje i razvoj (RnD) nisu posebno bitna tema u Hrvatskoj. Pokazatelj toga je izrazito malen broj novinarskih članaka, rasprava ali i znanstvenih radova koji se bave tom temom. Sa druge strane, ekonomska teorija jasno pokazuje kako ulaganje u RnD ima ključnu ulogu u formiranju vlastitih tehnoloških ali i apsorpcijskih (bitnih za uspješno usvajanje tehnologije iz inozemstva) kapaciteta zemlje pa je tako opravdano pretpostaviti da je ulaganje u RnD od velike važnosti za smanjenje tehnološkog i razvojnog jaza u Hrvatskoj. [Opširnije]

## Warning in .local(conn, statement, ...): Decimal MySQL column 28 imported ## as numeric U prošlom postu sam analizirao koncentriranost uvozne i izvozne aktivnosti u RH. Većina izvozne i uvozne aktivnosti odnosi se na mali postotak velikih poduzeća. Primjerice 1% najvećih izvoznika čini 87.8% ukupnog izvoza, a 20 najvećih uvoznika čini čak 25% ukupnog uvoza nefinancijskih poduzeća. Na temelju pregleda podataka o međunarodnoj razmjeni uočava se kako su veliki izvoznici u pravilu i veliki uvoznici. [Opširnije]

## Warning in .local(conn, statement, ...): Decimal MySQL column 28 imported ## as numeric Fokus literature iz područja međunarodne razmjene u posljednjih 20-ak godina prešao je s analize makroekonomskih agregatnih tokova roba i usluga na analizu obilježja međunarodne razmjene nefinancijskih poduzeća. Mikroekonomska analiza međunarodne trgovine naglašava važnost stupnja participacije poduzeća u međunarodnoj razmjeni,a rezultati nedvojbeno pokazuju da postoji vrlo mali broj uvoznih i izvoznih firmi među proizvodnim poduzećima, kako u razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama. [Opširnije]

Digitalne tehnologije omogućavaju smanjenje troškova pohrane, obrade i prijenosa podataka i zbog toga imaju snažan transformacijski utjecaj na mikro- i makro- ekonomske trendove i strukturu. Obzirom da strukturu troškova u digitalnoj ekonomiji karakterizira pad čitavog niza standardnih troškova sa kojima se suočavaju tradicionalni sektori, poslovne inicijative za poduzeća iz digitalne ekonomije naglašeno idu u smjeru razvoja tehnologije u širem smislu kao krajnjeg proizvoda. Takva tehnološka intenzivnost bi se očekivano trebala odraziti u povećanju ukupnih tehnoloških kapaciteta i produktivnosti gospodarstva. [Opširnije]

Bitcoin je u posljednjih nekoliko tjedana izgubio veliki dio vrijednosti. Cijena je pala s otprilike 6.500\$ na 3.700\$, što je pad od otprilike 40%. Međutim ovakva kretanja su samo dio duljeg trenda pada cijene Bitcoina (u prosincu 2017 cijena je dosegla 19.500$). U ovom postu objašnjavam zašto se ovakav pad mogao predvidjeti i zašto možemo očekivati daljnji pad cijene Bitcoina. Post je orijentiran na ekonomski aspekt analize, odnosno na pregled kritike Bitcoina kao kriptovalute iznesenih od strane brojnih poznatih ekonomista. [Opširnije]

Vlada trenutno priprema novi ovršni Zakon i skup mjera koji bi trebao pomoći građanima s blokiranim računima. Gotovo svi, od političkih stranaka, do raznih udruga, daju svoje prijedloge za prevladavanje problema blokiranih. Jedni tvrde da ne treba pokretati ovrhe kod kojih je glavnica manja od 2.700 kn. Drugi smatraju da bi cijeli ovršni postupak trebalo vratiti sudovima. Sudac Kolakušić smatra da bi svaka strana trebala snositi svoj trošak u ovršnom postupku. [Opširnije]