CroEcon

Bruto domaći proizvod (BDP) je jedna od tri ključne makroekonomske varijable (uz inflaciju i nezaposlenost) a definira se kao „tržišna vrijednost proizvoda i usluga proizvedenih u određenom vremenskom razdoblju“. Općepoznato je da postoje tri pristupa u mjerenju BDP-a: proizvodni pristup, dohodovni pristup i pristup izdataka (potrošnje). Prema dohodovnoj metodi, BDP je jednak zbroju svih dohodaka u nekom razdoblju: plaća, profita, kamata, renti i ostalih dohodaka. Prema pristupu izdataka, BDP je jednak zbroju finalne upotrebe proizvoda i usluga, odnosno zbroju potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza. [Opširnije]

Primio sam poruku u kojoj me osoba zamolila za savjet o educiranju na polju podatkovne znanosti. Kao odgovor odlučio sam napisati post o tome, kako bi i drugi čitatelji mogli imati koristi od iznesenih prijedloga. Prvo bih želio naglasiti da osobno nisam stručnjak za navedeno područje, ali posljednjih 4-5 godina radim poslove koji po sadržaju pripadaju podatkovnoj znanosti. Prošao sam dosta online predavanja i pročitao više knjiga, pa bih htio podijeliti svoja iskustva sa drugima koji žele započeti raditi u navedenom području. [Opširnije]

Ovaj post se nastavlja na prethodnu analizu tržišta rada u RH, u kojoj je prikazana dinamika broja zaposlenih i struktura zaposlenih u RH, te je posebno analizirana struktura prema kriteriju vrste osiguranja i spola. Također je implementirana mogućnost izbora prostorne jedinice promatranja (županije i gradovi/općine). U ovom postu se ukratko prikazuju podaci o broju nezaposlenih i stopi nezaposlenosti, prikupljeni sa stranica HZZ-a. Podaci su dostupni na CroEcon aplikaciji, kojoj se može pristupiti klikom na poveznicu. [Opširnije]

U Hrvatskoj postoji veliki jaz između akademskog potencijala i načina na koji se taj potencijal koristi. Pod akademskim potencijalom misli se na znanja, sposobnosti i vještine kojima raspolažu određeni doktorandi ili doktori znanosti u Hrvatskoj. Dodatni neiskorišteni potencijal je velika količina podataka koja se nalazi na serverima raznih institucija i agencija. Aktiviranje ova dva potencijala, kroz određenu političku odluku, može donijeti značajne koristi kako Vladi Republike Hrvatske, tako i akademskoj zajednici i društvu općenito. [Opširnije]

U prošlom postu je pomoću programskog jezika R i paketa Shiny izrađena interaktivna analiza životnog standarda u RH i članicama EU. U ovom postu će se makro podaci nadopuniti podacima o zaposlenosti jer oni, uz gospodarski rast, najvjernije odražavaju stanje neke ekonomije. Kao i u prošlom postu, cilj nije pružiti detaljnu analizu zaposlenosti, već prezentirati opće trendove i omogućiti ostalim čitateljima korištenje podataka za svoje vlastite analize. Podaci o zaposlenosti najčešće su vjerodostojniji pokazatelj kretanja na tržištu rada od podataka o nezaposlenosti. [Opširnije]

U blogosferi i općenito na internetu se može pronaći mnoštvo analiza o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i svijetu. Bez obzira na kvalitetu analize, s vremenom podaci i teme kojima se tekst bavi postaju zastarjeli pa se javlja potreba za osvježavanjem postova o istom fenomenu. Dodatno, čitatelj često mora imati određeni stupanj povjerenja da su svi podaci (grafovi, analize) prezentirani u tekstu točni i vjerodostojni. Kako bi prevladali navedeni problemi, u blogu će se koristiti novi pristup. [Opširnije]

Dobrodošli na CroEcon, web stranicu o ekonomskim kretanjima u RH. U prvom postu će se odgovoriti na neka opća pitanja o blogu i temama koje će se analizirati. Što je CroEcon? CroEcon je skraćenica of Croatian Economy. U blogu će se primarno analizirati stanje i trendovi u domaćem gospodarstvu. Pri tome će se iznesena razmatranja nastojati potkrijepiti realnim podatcima i empirijskom analizom te omogućiti čitatelju dinamičnu interakciju sa tekstom gdje god je to moguće. [Opširnije]