Dobar posao Financijske agencije sa GFI-ovima

Nedavno je na Indeks.hr obavljen tekst u kojem se iznosi čuđenje suosnivača poznate tvrtke Nanobit zbog dopisa koji je dobio od Financijske agencije (dalje FINA). Ukratko, Alan Sumina je, uz suvlasništvo u Nanobitu, i vlasnik druge tvrtke koja ne obavlja djelatnost (u mirovanju je), ali koja je dužna objavljivati financijske izvještaje. S obzirom da izvještaj nije predo, FINA je Sumini poslala „poziv“ da preda izvještaj i da će protiv njega biti pokrenuta tužba ukoliko ne se ne odazove pozivu. [Opširnije]

Productivity puzzle i digitalna ekonomija u RH

Iako u ekonomskoj znanosti ne postoji konsenzus oko toga što točno jesu tehnologija i produktivnost, većinsko je uvjerenje ekonomista da je produktivnost ključni faktor ekonomskog rasta. U tom kontekstu trend globalnog usporavanja produktivnosti je zabrinjavajući. Taj je fenomen dodatno izražen u europskim zemljama, među kojima postoje znatne razlike u tehnološkim kapacitetima i kretanjima. Tehnološke razlike najizraženije su između novih i starih članica ali i sjevera naspram juga Europe. S obzirom na ekspanziju digitalne ekonomije i njezinih očekivanih tehnoloških dobitaka, slab rast produktivnosti na globalnoj razini, svojevrsna je zagonetka ali i razlog za zabrinutost. [Opširnije]

Predviđanje cijene dionica pomoću modela dubokog učenja

Prošli tjedan sam započeo novi hobistički projekt. Riječ je o analizi dionica u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Konačan broj zemalja koji će biti uključen u analizu ovisit će politici otvorenosti podataka pojedinih burzi. Projekt ću kontinuirano prezentirati na ovom blogu, na novoj Shiny aplikaciji koju ću razvijati isključivo za ovu svrhu i Github repozitoriju, odnosno R paketu koji će sadržavati sve ključne funkcije važne za projekt. Cilj je više edukativni: primjenom statističkih modela za predikciju cijena dionica upoznati sebe, ali i zainteresirane čitatelje sa klasičnim i state of the art modelima za predikciju vremenskih serija (cijena dionice). [Opširnije]

Izravna strana ulaganja:pozitivni efekti koji mogu biti i veći!

Izravna strana ulaganja (FDI) prije 10-ak godina bila su iznimno važna ekonomska tema. Razlog tome zasigurno je bio u intenzitetu globalizacije i internacionalizacije poslovanja koji su tada bili ključni ekonomski trendovi. Suvremena ekonomska teorija predviđa pozitivan efekt izravnih stranih ulaganja (FDI) na niz ekonomskih pokazatelja i razvoj općenito. Izravna strana ulaganja očekivano bi trebala donositi korist domaćim i stranim tvrtkama ali i cjelokupnom gospodarstvu. Teorija predviđa snažnije efekte u zemljama ispod tehnološke granice kao i zemljama u procesu smanjenja razvojnog jaza. [Opširnije]

Znanstveni lab u CroEcon aplikaciji - brza i jednostavna ekonometrijska analiza

Ako Vas netko upita: što objašnjava rast/pad varijable y nefinancijskih poduzeća u Republici Hrvatskoj, pri čemu y može biti izvoz, uvoz, prihodi, dobit i td, što biste odgovorili? Vjerojatno bi se pokušavali sjetiti nekog nedavnog istraživanja koje ste čitali, a koje se bavi izučavanjem varijable y ili bi pokušali odgovoriti intuitivno, prvoloptaški (npr. visoki nameti). Čak i kada biste imali kratko vrijeme na raspolaganju teško bi uspjeli brzo prikupiti podatke, i napraviti jednostavan model (graf, ekonometrijski model), koji bi Vam pomogao u odgovoru na pitanje. [Opširnije]

Pogled na hrvatsku tehnološku granicu

Tehnologiju nije jednostavno definirati, a još ju je teže kvantificirati. Ekonomisti najčešće koriste produktivnost faktora proizvodnje ( TFP ) kao proxy za tehnologiju. TFP kao mjera tehnologije krije niz konceptualnih i praktičnih poteškoća, ali je i nadalje dobro rješenje za analizu tehnološkoga napretka.Zbog toga sam odlučio procijeniti proizvodnu funkciju domaćih tvrtki i na temelju toga promotriti tehnološke trendove u gospodarstvu.Procjena TFP-a svojevrsni je analitički poduhvat i uglavnom se odnosi na pravilnu specifikaciju proizvodne funkcije. [Opširnije]

Visoka koncetriranost dobiti, DNV-a i investicija u RH

Ekonomske fenomene često karakterizira visoka razina koncetracije Primjerice, u jednom od prošlih postova je prikazan stupanj koncentracije izvozne aktivnosti. Pokazano je da u razdoblju 2002-2017, 10 najvećih izvoznika čini čak 18% ukupnog izvoza, a 30 najvećih izvoznika čini 30% ukupnog hrvatskog izvoza. U ovom kratkom postu ću analizirati stupanj koncentracije nefinancijskih poduzeća za druge ekonomske varijable. Stupanj koncetracije pokazuje koliko je kretanje makroekonomskih varijabli pod utjecajem velikih poduzeća. Analiza koncentriranosti nalazi se u CroEcon aplikaciji u modulu “Poslovni subjekti”, pa čitatelj može samostalno analizirati stupanj koncetracije za razne varijable poput uvoza, izvoza, prihoda i dr. [Opširnije]

QuantEcon projekt ili kako napraviti *cutting edge* kolegij

U ovom postu želim podijeliti svoje oduševljenje sa online platformom za podučavanje kvantitativne makroekonomiju te prikazati kako se pripadajući programski kodovi (modeli), pisani u Pythonu, mogu implementirati u programskom jeziku R. Riječ je o stranici Quantitative macroeconomics, čiji su autori T. Sargent i J. Stachurski. Stranica me nije oduševila zbog vrste kolegija na koji se odnosi (kvantitativna makroekonomija), već zbog upotrebe modernih alata u podučavanju tehnički zahtjevnog i kompleksnog područja. [Opširnije]

Kojem klubu pripada Hrvatska?

Imajući na umu manjak interesa za analizu konvergencije dohotka u Hrvatskoj, analizirao sam nekoliko jednostavnih grafikona koji opisuju proces smanjenja dohodovnih razlika Hrvatske i nekoliko (potencijalnih) konvergencijskih klubova. Također, nastojao sam utvrditi na koji se način ti rezultati uklapaju u literaturu o konvergenciji (post)tranzicijskih EU zemalja. Tema je dodatno aktualna u kontekstu očekivanog usporavanja domaće ekonomije jer ukazuje na mogući razvoj ekonomske krize. Rezultati analize ukazuju na to da u razdobljima ekonomskog rasta Hrvatska prati dinamiku rasta novih zemalja članica EU(NMS) dok obrazac kretanja dohotka u periodu krize ima više sličnosti s južnim EU zemljama (SEU). [Opširnije]

Doprinosi djelatnosti BDP-u u RH i po županijama

U javnosti se često iznosi teza o propasti hrvatske proizvodnje, pretjeranoj važnosti turizma za Hrvatsku ekonomiju, slomu građevinskog sektora nakon krize i druge tvrdnje koje ističu ekspanziju ili kontrakciju pojedinog sektora hrvatskog gospodarstva. U ovom postu ću prezentirati novi modul u CroEcon aplikaciji koja omogućuje brzu analizu ovih tvrdnji. Fokusirat ću se na razdoblje 2002-2018 , jer za to razdoblje postoje službeni podaci. Naziv novog modula je: Statistika poslovnih subjekata. [Opširnije]